25 ljet Manjinski školski zakon u Gradišću

U Pedagoškoj visokoj školi u Željeznu je četvrtak 17. Oktobra 2019. bilo svečevanje 25. jubileja postojanja Manjinskoga školskoga zakona. Na svetačnost pod geslom „Mjesto za jezik i kulturu“ je pozvao obrazovni Forum za Gradišće (Forum4Burgenland). U Forumu za Gradišće su udruženi Pedagoška viska škola Gradišće, direkcija za obrazovanje i gradišćanske narodne grupe.

U zakonu na primjer stoji, da imaju Romi uz Hrvate i Ugre pravo na podučavanje u svojem jeziku, je rekla Karin Vukman-Artner, nadzornica za manjinsko školstvo. Roditelji moru potribovati dvojezičnu svidodžbu, i to je onde zapisano. A zakon garantira, da nudu podučavanje manjinskoga jezika u cijelom Gradišću, i to od osnovne škole do mature, tako nadzornica Karin Vukman-Artner. Uzato stoji u njemu, da moru roditelji svaku dob odjaviti svoju dicu od podučavanja manjinskoga jezika, ča se ali u praksi kumaj stane.

U praksi izgleda tako, da nudu podučavanje manjinskoga jezika ne samo u oni regija, kade živu narodne grupe nego i izvan ako postoji dost najavov za podučavanje u manjinskom jeziku, tako Karin Vukman-Artner. Da postoji samo u Borti jedna dvojezična gimnazija je odredjeno u Manjisnkom školskom zakonu, kade ide za centralnu školu. Ali postoju i druge mogućnosti podučavanja u manjinski jeziki. U gimnazija nudu na primjer u Željeznu dvojezično podučavanje u takozvani hrvatski razredi u oni predmeti kade učitelji vladaju obadvimi jeziki, je rekla Karin Vukman-Artner, nadzornica za manjinsko školstvo.

Uz referate o aspekti Manjinskoga školskoga zakona u Gradišću su na podijumu diskutirali  referent Marjan Sturm iz Koruške, predsjednik Savjeta hrvatske narodne grupe Martin Ivančić, Iris Žoter potpredsjednica Savjeta Ugrov i Emmerich Gärtner-Horvath, predsjednik Savjeta Romov sa zastupniki Pedagoške visoke škole (rektorica Sabine Weisz) i Obrazovne direkcije za Gradišće (peljač pedagoške službe Jürgen Neuwirth). Glavna potribovanja su, da se atraktiviraju manjinski jeziki kot roditeljev i školarov i da se tim poviši broj škoralov. Uza to kanu da odjava od hrvatskoga jezika nije moguća kroz cijelo ljeto, nego samo na početku školskoga ljeta. U velikom postoji suglasnost, da bi se dvojezično podučavanje moralo proširiti na sve više škole u Gradišću. Manjinski školski zakon, ki sada postoji 25 ljet dugo je stovrio mogućnost, da se podučava hrvatski jezik i izvan hrvatskih sel. Svetačnost u Željeznu su muzički oblikovali mladi tamburaši osnovne škole Trajštof pod peljanjem Ante Pletikosića hrvatskimi jačkami.

"copyright: hrvati.orf.at"