Dvojezična nova sridnja škola Veliki Borištof/NMS

Dvojezična nova sridnja škola

Dvojezična nova sridnja škola Veliki Borištof/NMS
28.06.2019

Po slijedi starih židovskih općin

Utorak, 25. junija 2019. su se školarice i školari tretoga i četvrtoga razreda Dvojezične nove sridnje škole na inicijativu svoje učiteljice iz Povijesti Bernadette Rupp otpravili na jedno interesantno i informativno pišačenje kroz nekadašnje židovske općine sridnjega Gradišća. Kot pravoga stručnjaka su si pozvali profesora dr. Adalberta Putza iz Kerestura, ki je istražio ove židovske općine i napisao nekoliko člankov o ovoj tematiki. Prva štacija je bila židovski cimitor u Kobrštofu. Profesor dr. Putz je školaricam i školarom razlagao povijest Židovov od naselenja u sridnjem Gradišću u 16. stoljeću, ča do proganjanja odnosno uništavanja Židovov za vrime nacionalsozijalističkoga vladanja u Austriji.  Potom su školarice i školari imali mogućnost pogledati si židovsku sinagogu, ka se nalazi u blizini kobrštofskoga kaštela. Iako su ju samo izvana mogli viditi, je ipak načinjila velik utisak na svakoga pojedinoga. Ne daleko od sinagoge je postavljen i spomenik, na kom su popisana sva imena židovskih žrtav one dobe. Spomenik je oblikovao poznati umjetnik Ernst Fuchs. Od Kobrštofa se je pišačenje dalje nastavilo u Lakimpuhu, kade je prof. dr. Putz dici pokazao ne samo židovski cimitor, nego i nekoliko stani, u ki su bile važne židovske ustanove, kot na primjer košer krčmu, pekariju i tiskariju.

U  Lakimpuhu ali nije samo židovskih slijedov, pogledali smo si i spomenik ciganskoga zaustavnoga logora, a dr. Putz nas je i ovde informirao o teški životni prilika ciganskoga žitka. Treta židovska općina u sridnjem Gradišću je bila Kerestur. Dr. Putz je prvo otpeljao školarice i školare u Goldmark muzej, ki se nalazi u stanu, kade je poznati židovski komponist Carlo Goldmark prebavio svoje ditinstvo. Zatim smo prolazili nekadašnji židovski kraj. Dr Putz je dici povidao o židovskoj kulturi i o židovski vinari, ki su tržili s keresturskim vinom. Nadalje je i povidao o mirni, čuda puti i o prijateljski vezi Katoličanov i Židovov, ke su ali po priključenju 1938. ljeta najednoč prestale. Prem jako vrućega i napornoga dopodneva, se je ov izlet po stari židovski slijedi kroz općine sridnjega Gradišća ipak isplatio i bio jako poučan. 
Maria Mikacs